KUĆNI LJUBIMCI
Kućni ljubimac je životinja koja živi sa čovekom, u kući/stanu ili dvorištu, za razliku od slobodnih životinja, životinja u laboratorijama, životinja u službi policije ili nekog drugog posla. Najpopularniji ljubimci su poznati po svojim odanim ili razigranim karakteristikama i atraktivnom izgledu. Kućni ljubimci generalno pružaju svojim vlasnicima nezanemarljive zdravstvene beneficije pokazalo se da posedovanje ljubimaca pomaže otklanjanju stresa za one koji vole životinje. Danas postoji medicinski dokazana klasa „terapijskih“ životinja, a u nju spada većina pasa, koja može da pomogne ograničenim ili bespomoćnim ljudima. Šetnja psa predstavlja vežbu i za vlasnika i za psa, a obezbeđuje i svež vazduh i socijalne interakcije.
Postoje zdravstveni problemi vezani za ljubimce, npr. astmu i alergije mogu uzrokovati krzno ili perje ljubimaca, ali i neke prednosti. Naime, u jednom su istraživanju uključena 53 vlasnika kućnih ljubimaca i 39 ljudi bez ljubimaca. Osobe su doživjele srčani udar, i gotovo svi vlasnici kućnih ljubimaca (50) 1 godinu nakon srčanog udara bili su živi, a samo je 17 ljudi bez kućnih ljubimaca živjelo 1 godinu nakon njega.
PAS
Pas (lat. Canis lupus familiaris) je pripitomljeni sisar iz porodice Canidae. Arheološki nalazi dokazuju da pas najmanje 9000 godina živi uz čoveka, iako postoje indicije da se taj period produži na čitavih 14.000 godina. Fosilni ostaci pokazuju da su preci modernog psa živeli uz čoveka još pre 10.000 godina.
Danas postoji oko 40 miliona pasa i oko 800 rasa (što je više nego bilo koja druga vrsta životinje) najrazličitijih dimenzija, fizionomije i temperamenta, i koje predstavljaju najrazličitije verijetete boje i vrste dlake. Pas je usko povezan sa čovekom, kome služi kao kućni ljubimac, kao čuvar, vodič, ovčar i dr. Pas je jedna od najrasprostranjenijih životinja na svetu čiju popularnost nadmašuje jedino mačka.
Pas je podvrsta sivog vuka, za koga se veruje da je direktni predak psa. Najnovija istraživanja potvrđuju da je pas bio po prvi put pripitomljen na istoku Azije, najverovatnije u Kini. Takođe, nije sigurno da svi domaći psi potiču od iste grupe ili se proces domestikacije ponovio više puta na više mesta.
MAČKA
| Маčka |
|---|
 |
|
|---|
| Kraljevstvo: | životinje(Animalia) |
| Odjeljak: | chordata |
| Razred: | mammalia |
| Red: | carnivora |
| Porodica: | felidae |
| Rod: | felis |
| Vrsta: | F. s. catus |
|
| OSTALE VRSTE |
|---|
Felis silvestris catus
|
Domaća mačka (
Felis silvestris forma catus), kućna
mačka ili najčešće mačka je mali mesožder iz porodice mačaka. Prema istraživanju u Oxfordu, domaća mačka kao kućni ljubimac prvobitno potječe od vrste nalik libijkom šumskoj
mački, rijetkoj vrsti mačke, a spada u prvu pripitomljenu životinju te je puno je starija od psa, jer uz ljude živi najmanje 9 milijuna godina. Starije činjenice govore da je domaća mačka potekla od afričke divlje mačke. Mačka spada među omiljenim kućnim ljubimcima. Danas, široko rasprostranjena imena za mačku nastala su od vulgarne latinske riječi
cattus. 69 milijuna mačaka živi u američkim domovima gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.
[
Postoji veliki broj raznih varijanti i formi domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog mutacije. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se, da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što miševi). Razlikuju se od divljih
mačaka i velikih
mačaka. One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti (katkad mogu naučiti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mjaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumijevanje.
Đoković je u 2001. bio trostruki prvak Evrope u singlu, dublu i ekipno. Naredne sezone je postao najbolji u Evropi u konkurenciji igrača do 16 godina. Nakon pet odigranih ITF turnira, Đoković se nalazio na 40. mestu najboljih juniora sveta. Kao junior je imao odnos 35 pobeda i 11 poraza u singlu, odnosno 20 pobeda i 5 poraza u dublu.
